Jaje – zdravi obrok ili otrov iz baterijskog uzgoja?

Pitaš li se ikad jesu li jaja stvarno toliko zdrava namirnica koliko tvrde neki?

Siguran sam da se kajgana, jaja na oko ili ona u obliku omleta često pojavljuju na tvojem jelovniku, posebno za doručak.

Jesam li u pravu?

ISTINA ILI VELIKA PREVARA?

Kako se sve češće naglašava da je za ekspresnu potrošnju suvišnih masnoća i super raspoloženje doručak izuzetno važan, jaja su jedan od najčešćih izbora.

Prije svega zato što je njihov sastav savršen, jako su brzo gotova i uvijek ih možeš kombinirati s ostalim fit namirnicama i tako učiniti svoj jelovnik još raznolikijim.

Pitanje je drži li ta teorija vodu, jer je moguće da živiš u velikoj zabludi.

Da izbjegneš veliku prevaru, predlažem da si uzmeš nekoliko minuta i da otkrijemo istinu.

Situacija je sljedeća.

Na samom početku te želim smiriti i reći određene činjenice.

ČINJENICE SU ČINJENICE, ALI SAMO U SLUČAJU KAD …

Bez ikakve sumnje možemo reći da jaja spadaju u skupinu supernamirnica, jer se mogu pohvaliti superiornim nutritivnim sastavom.

Jaja su odličan izvor:

• vitamina (A, D, E, K, B6, B12, …),
• minerala (fosfor, jod, cink, …),
• antioksidansa,
• karotenoida,
• zdravih masnoća i
• iznimno kvalitetnih bjelančevina.

Potonje su posebno važne kad želiš oblikovati fit, čvrsto tijelo u kojem ćeš se osjećati odlično. Uz to, bjelančevine brinu da je potrošnja masnoća tijekom dana ekspresna, zato na njih ne smiješ zaboraviti tijekom doručka.

Ali PAZI!

Sve spomenute super osobine dolaze do izražaja samo ako izabereš prava jaja.

Tako je!

KONKRETNE RAZLIKE, KOJE UTJEČU NA TVOJU PREOBRAZBU I TVOJE ZDRAVLJE

Ako se pitaš na što točno ciljam, reći ću samo da se kokošja jaja međusobno poprilično razlikuju.

Zbog različitih načina uzgoja dolazi do razlika u sastavu mikro i makronutrijenata, a posljedično i u samoj kvaliteti namirnice.

To je podatak koji snažno utječe na kvalitetu tvog života i tvoju preobrazbu.

Ok, situacija je sljedeća…

Da stvar razumiješ u cijelosti i sljedeći put pametno izabereš, otkrit ću ti oznake koje govore praktički sve što moraš znati ako želiš napraviti pravi potez.

Upozoravam te da se u sljedećoj kupovini ne usredotočuješ samo na cijenu, nego da pogledaš i ambalažu i da napraviš domaću zadaću.

Dakle…

Prva oznaka koju ćeš sigurno primijetiti ti govori koliko su teška jaja.

Po masi su podijeljena u četiri kategorije, odnosno:

• XL – jako velika (73 g i više),
• L – velika (od 63 g do 73 g),
• M – srednja (od 53 g do 63 g) in
• S – mala (ispod 53 g).

Taj podatak u načelu nije toliko važan, ali je zanimljiv za sve one koji žele imati točne informacije o konzumiranim makronutrijentima.

Logično je da jaje razreda S i jaje razreda XL nemaju iste jedinične podatke, zato je uz pomoć ovih informacija puno lakše izračunati pravilne vrijednosti.

No, nama najzanimljiviji podatak nije toliko očit kao što misli većina.

Glavni faktor koji govori najviše o kvaliteti jaja je sakriven u obliku šifre koja se sastoji od tri glavna dijela i možeš ju pronaći na svakom jajetu.

Kratica od dva slova je ona koja otkriva državu proizvodnje.

Na primjer:

• SI – Slovenija,
• AT – Austrija,
• DE – Njemačka,
• IT – Italija itd.

Zatim je šifra sastavljena još i od registarskog broja proizvođača, a napisana je odmah iznad oznake o porijeklu.

Treći dio je onaj koji treba tvoju pozornost.

Riječ je o broju koji je na prvom mjestu oznake, odnosno šifre, a on ti govori o načinu uzgoja peradi.

To je podatak o kojemu ovisi govorimo li o super namirnici ili ne.

Zašto je to tako, postat će jasno ubrzo.

Što se tiče samog uzgoja, opcije su sljedeće:

• oznaka 3 – uzgoj u kavezu ili baterijski uzgoj,
• oznaka 2 – štalski ili podni uzgoj,
• oznaka 1 – slobodni uzgoj,
• oznaka 0 – ekološki uzgoj.

NAČIN KOJI EUROPA POKUŠAVA UNIŠTITI

Baterijski uzgoj je među svim vrstama najgori za kokoši, jer borave u kavezima i nemaju se mogućnost normalno kretati. Da si lakše predstavite, to znači da je u jednom metru kvadratnom u kavezu nagurano približno 13 kokoši.

Te kokoši ne vide danje svjetlo, nikad nisu na svježem zraku i hrane se izuzetno lošim napojem, zato je logično da su jaja tih kokoši najmanje kvalitetna. Sve skupa je još problematičnije ako uzmemo u obzir da su kokoši izložene konstantnom stresu, što naravno ostavlja jake posljedice.

Riječ je o opciji koju su neke europske države u potpunosti zabranile, što dovoljno govori o situaciji.

OPCIJA KOJA POKAZUJE PRVE PROMJENE, ALI SVEJEDNO OSTAVLJA PUNO PROSTORA ZA NAPREDAK

Za razliku od baterijskog uzgoja, štalski, odnosno podni uzgoj je malo ugodniji za kokoši.

Ta promjena već radi malu razliku u kvaliteti, na što prije svega utječe podatak da životinje nisu izložene toliko velikom stresu kao pri prvom načinu uzgoja. Kokoši u sklopu podnog uzgoja nisu zatvorene u kavezima i mogu se malo lakše kretati po prostoru, ali svejedno ne dolaze u doticaj s prirodom, prirodnim svjetlom i svježim zrakom, što je daleko od idealnog.

Napoj i dalje predstavlja problem jer je prerađena, zbog čega joj nedostaju brojni vitamini i minerali, što utječe na samu kvalitetu jaja.

PRVA RAZLIKA VRIJEDNA SPOMENA

I konačno smo došli do prve svjetlije točke.

Treća opcija, ona s oznakom 1 se zove slobodni uzgoj, a može se pohvaliti jednom jako važnom karakteristikom koja ga razlikuje od prva dva tipa.

U ovom slučaju kokoši imaju mogućnosti izlaska na otvoreno, što znači da dolaze u doticaj sa svježim zrakom, prirodnim svjetlom i biljkama.

Također, pravila o broju kokoši su stroža, što znači da kokoši imaju više prostora za kretanje.

Sve te razlike su jako važne i jako utječu na kvalitetu samih namirnica.

Jaja iz slobodnog uzgoja se mogu pohvaliti puno većom hranjivom vrijednosti, prije svega što se tiče makronutrijenata i za razliku od prve dvije opcije su sigurno bolji izbor.

A koja je najbolja opcija?

CJELINA KOJA GARANTIRA SAVRŠENSTVO

Među svim vrstama uzgoja, definitivno kraljuje onaj s oznakom 0, odnosno ekološki uzgoj.

Riječ je o načinu pri kojem se kokoši slobodno kreću kako u natkrivenom prostoru, tako i na pašnjaku, slično kao i kod podnog uzgoja, ali postoji puno razlika.

One imaju najveći utjecaj na kvalitetu samih jaja.

Za razliku od prije spomenutih opcija, kokoši se u sklopu ekološkog uzgoja hrane isključivo bio napojem koji ne sadrži genetski promijenjeno žito i ostale kemikalije. Također, pašnjaci na kojima kokoši obitavaju moraju biti uređeni u skladu s ekološkim načinom uzgoja. To znači da kokoši žive na puno većem prostoru.

Sve to jasno utječe ne samo na kvalitetu jaja, što se očituje u puno većem udjelu nekih minerala, vitamina, zdravih masnoća, beta-karotena itd.

Riječ je o tvarima zbog kojih se jaja uvrštavaju u skupinu supernamirnica i omogućuju nam da se u svom tijelu osjećamo još bolje.

Istina jer da među sve četiri opcije postoje i poprilične razlike u cijeni, što je sasvim logično.

NEMOJ PREBRZO DONOSITI ZAKLJUČKE

Zato želim naglasiti još jednu stvar.

Ako je cijena jaja iz ekološkog uzgoja za nekoga pretjerana, to ne znači da jaja otpadaju kao opcija iz jelovnika i da ih nije pametno konzumirati.

Uopće ne!

Želim samo naglasiti da postoje određene razlike i da ti, zahvaljujući svim informacijama koje sam ti otkrio u sklopu današnje objave, možeš napraviti najbolji mogući potez.

Ja se 100% slažem s tvrdnjom da su jaja jedna od namirnica koje moraju biti dio tvojeg jelovnika.

Kako mi se čini da je riječ o informacijama koje prehrambena industrija skriva od potrošača, iako one jako utječu ne samo na kvalitetu života, pošteno je da to saznaju i ostali.

Ako se slažeš s ovim i nije ti svejedno za ljude u tvojoj blizini, predlažem da ovu objavu podijeliš s ostalima i tako se pobrineš da svi zajedno zaživimo boljim i kvalitetnijim životom.

Još i ovo!

Ja se 100% slažem s tvrdnjom da su jaja jedna od namirnica koje definitivno moraju biti dio tvog jelovnika.

Zato za tebe imam recept za moj najdraži doručak – fit sendvič sa skutom i jajem.

Treba ti…

1 jaje, raženi kruh, malo pečenog pršuta, malo lagane skute, zelena salata i rajčica.

Kako i treba biti, priprema fit sendviča je nevjerojatno jednostavna, a konačni rezultat fantastičnog okusa i pun hranjivih tvari.

Za početak šnitu raženog kruha obložimo skutom, listom zelene salate i kriškom svježe rajčice.

Zatim na vrućoj tavi pripremimo jaje na oko i popečemo kriške pršuta. Kad one postanu blago hrskave, dodamo ih skuti, zelenoj salati i svježoj rajčici. Na kraju dodamo jaje na oko koje smo začinili soli i paprom i doručak je spreman.